Edit

O nama

Osnovna djelatnost preduzeća je podjeljena u nekoliko oblasti i to: Proizvodnja i montaža metalnih konstrukcija, vodovodnih i energedskih instalacija i uređaja. Projektovanje i proizvodnja mašina, hidrauličnih i pneumatskih uređaja i instalacija po zahtjevu kupaca. Usluge servisiranja i održavanja mašina i opreme u industriji i građevinarstvu. Trgovina opremom, repromatrijalom i dijelovima iz oblasti hidraulike, pneumatike, opreme za liftove, pumpe za vodu i mjernoregulacione opreme za automatizaciju i regulaciju u procesnoj industriji.

Kontakt informacije

24/7 SERVIS

051 394 076

Koja je svrha muzike u liftovima?

Koja je svrha muzike u liftovima?

Liftu u Empire State zgradi potrebna je otprilike jedna minuta da dođe do 80. sprata, gdje posjetitelji mogu pregledati izložbu o istorijatu zgrade prije posljednjeg uspona na osmatračnicu na 86. spratu. Lift je toliko brz da se elektronski brojevi mijenjaju brže od prikaza na štoperici. Kad se zgrada otvorila 1931, putovanje je trajalo malo duže, ali je muzika svirala u svim liftovima, holovima i opservatorijama. Umjesto današnje „muzike iz liftova“, puštala se klasična muzika pa se tako nerijetko mogao čuti i valcer.

Otkud valcer u liftu Empire State-a? Najpopularnija teorija o porijeklu muzike u liftovima kaže da su liftovi bili zastrašujući, i da je ljudima muzika bila potrebna da smire svoje istrošene živce. Mnogi su liftove doživljavali kao mjesto neravnoteže, koje izaziva nesnošljive misli i nervozu. Nježna muzika u pozadini, pomagala je u namjeri da se smanji ovaj osjećaj, posebno nakon što su ovi transporteri automatizovani 1920-ih.

Ipak, postoji nekoliko rupa u ovom objašnjenju. Najranije poznate reference na muziku u liftovima su sa početka 1930-ih, u isto vrijeme kada je Empire State Building otvorio svoja vrata. Autor Istorije industrije liftova u Americi 1850-2001 i osnivač nekadašnjeg Istorijskog društva za liftove, Patrick A. Carrajat, sugeriše da je muzika u liftovima tu da odvraća pažnju, odbrani od dosade i odvrati ljudski um od beskrajno dugog vremena potrebnog za prelazak sa sprata na sprat.

Osim što je odvlačila ljude od dosade, muzika u liftu imala je još jednu funkciju: otkrivala je da administratori zgrade svojim stanarima mogu da priušte i zabavu u liftu. Sviranje muzike u pozadini tada je posmatrano kao znak otmenosti.

Muzak je postao najistaknutije ime u pozadinskoj muzici. Slušao se u liftovima, predvorjima ili čak kancelarijama, gdje je navodno povećavao produktivnost radnika. Muzak je američki brend muzike iz 1934. godine. Riječ Muzak registrovana je robna marka od 21. decembra 1954. godine, iako se izraz često koristi (posebno kada se koristi malim slovima) kao opšti izraz za svu pozadinsku muziku. U početku su Muzak numere snimali popularni izvođači, dok 1997. Muzak nije započeo produkciju vlastitih autorskih pjesama. Od 2010. proizveli su više od 3 miliona pjesama i nude ih na preko 100 radio kanala na internetu. U posljednjih 30 godina ova vrsta muzike postala je dio pop kulture. Danas Muzak opskrbljuje više od 350.000 klijenata, a njihovu muziku svakodnevno sluša preko 100 miliona ljudi. Čak je i Bijela kuća dozvoljavala ovu vrstu muzike za vrijeme Dwight-a Eisenhower-a i Lyndon Johnson-a, ne samo u liftovima, već svuda u zgradi.

Ipak, šezdesetih i sedamdesetih godina čini se da je ljude muzika iz lifta počela iritirati. Prije toga, niko nije upotrebljavao ovaj izraz, već se govorilo „muzika u konzervi”, ili jednostavno Muzak, bez obzira da li je to zaista bila Muzak muzika. Najranije spominjanje „muzike iz lifta” datira otprilike iz 1970-ih. Ovu muziku su već tada nazivali „monstruoznom”, „avionskom muzikom” i „fabričkom muzikom” a 1976. godine, New York Times je opisao muziku u jednom restoranu kao „pojačanu muziku iz liftova”. Postepeno, muzika iz liftova je ukidana jer su ljudi postajali razočarani ovim pozadinskim zvukom.  

Ovih dana ljudima nije potrebna muzika u liftovima kako bi im odvratila pažnju – umjesto toga, svi koristimo pametne telefone. U međuvremenu, je postojao još jedna način na koji su kompanije za proizvodnju liftova pomagale da vrijeme u liftu brže prođe. Ubrzanje lifta bilo je previše skupo, pa je umjesto toga stavljano ogledalo iznad tipki. Bez obzira na to da li lift koristi muškarac ili žena, ljudi su provjeravali i popravljali kosu, žene su stavljale šminku, te nisu bili ni svjesni koliko vremena provode u liftu.

Vrijeme je da istražite najbolju muziku iz liftova svih vremena. Slijede melodije koje su se svirale u liftovima, u stomatološkim ordinacijama, na radio stanicama, i praktično – svugdje!

1. „Take Five” – Dave Brubeck – Revolucionarna melodija koja je jazz dovela na potpuno novi nivo.

2. „Pink Panter Theme” – Henry Mancini – Tematska pjesma koja jednostavno nikada neće nestati biti popularna.

3. „Canadian Sunset” – Hugo Winterhalter – Čini se kao da je u pitanju malo stariji “zvuk”, ali u suštini je i danas jako aktuelan.

4. „Route 66 Theme” – Nelson Riddle – Riddle je odgovoran za neke od najvećih pjesama Sinatre, kao i za aranžiranje tri albuma za Lindu Ronstadt 1980-ih.

5. „Mr. Lucky” – Henry Mancini – Možda najvažnija pop melodija ikad.

6. „Theme from a Summer Place” – Percy Faith – Ovaj instrumental je proveo devet sedmica na prvom mjestu i bio najbolji singl 1960-e.

7. „Lisabonska Antigva” – Nelson Riddle – Riddle je snimio melodiju za film „Lisabon”, u kojem glume Ray Milland i Maureen O'Hara.

8. „Siromašni ljudi Pariza” – Les Baxter – Ova numera zaslužna je za jedini put u rock eri da je instrumental muzika bila na vrhu ljestvice najslušanijih pjesama.

9. „Calcutta” – Lawrence Welk – Prvobitno snimljeno u Njemačkoj od strane Werner Muller orkestra, Welkovo izdanje iz 1961. dodalo je čembalo.

10. „A Swingin’ Safari” – Bert Kaempfert – „Wonderland by Night” bio je Kaempfertov hit broj jedan, ali on je postao poznat kao pjesma za temu filma „Match Game” (s neodoljivim Gene Rayburn). Kaempfert, koji je producirao nekoliko pjesama Beatles-a, napisao je hitove poput „Strangers in the Night”.

Kako to izgleda kada muzičari pjevaju o liftovima?

Liftovi čine da se svijet okreće, tačnije kreće gore-dole, pa nije iznenađujuće da zapravo postoji dosta popularnih pjesama koje pjevaju o liftovima. Budući da su njihovi autori Amerikanci, oni koriste izraz – lift, koji može da se koristi u raznim kontekstima.

Da li ste već čuli neke od ovih pjesama?

LJUBAV U LIFTU – AEROSMIT – (1989)

Ova pjesma je apsolutni klasik i vjerovatno nam je omiljena od pet.

LIFT – FLO RIDA – (2008)

Čini se da bez obzira na to u kojoj smo deceniji, ljudi ne mogu a da ne stvore pjesme o liftovima. Ovdje se radi o rep žanru, ali je pjesma svakako apsolutni hit!

PUNI LIFT – INCUBUS – (2000)

Niko ne voli prepuni lift. Prepun lift stvara osjećaj neugodnosti i niko ne želi biti toliko blizu strancu – osim Incubusa! Ovo je definitivno najhladnija pjesma na listi.

LIFT – PUSSYCAT DOLLS – (2008)

Prelazeći sa ćudljivog rocka na pop, Pussycat Dolls su se našle na listi sa jednostavnim naslovom „Lift“.

LIFT – EMINEM – (2009)

Još jedan sa jednostavnim, ali efektnim naslovom, Eminem dovodi našu listu do kraja svojom pjesmom Elevator iz 2009. godine.